Kultura
Općinska knjižnica i čitaonica
Radno vrijeme knjižnice
Ponedjeljak – petak 7,00 do 17,00 sati
O knjižnici
U vrijeme svojega učiteljevanja u Mariji Bistrici (1873.–1891.) poznati bistrički učitelj Josip Kirin osniva učeničku i učiteljsku knjižnicu.
Hrvatska čitaonica za građane Marije Bistrice osnovana je 1900. godine uz pomoć tadašnjeg dobrotvora prosvjetnih događanja baruna Dioniza Hellenbacha.
1905. godine izgrađena je zgrada Općinskog poglavarstva u Mariji Bistrici. U toj je zgradi osamdesetih i devedesetih godina, i u dva različita prostora, djelovala i knjižnica i čitaonica. Tada je knjižnica bila u sastavu Narodnog sveučilišta Donja Stubica, a od 1995. godine do danas je u sastavu Općine Marija Bistrica. Knjižni fond tada je iznosio oko 1.500 naslova i knjižnica je imala od 180 do 220 članova.

Od 1937. do 1940. u Mariji Bistrici je građen Prosvjetni dom. Radove je vodio Upravni odbor
Tako knjižnica i čitaonica cijeli niz godina šetaju između te dvije važne zgrade, zadržavajući se malo u jednoj, malo u drugoj, u skladu s dnevnom politikom i potrebama građana, a u stvari tražeći svoj pravi kutak i u fizionomiji mjesta i u životima mještana.
Dana 10. studenog 2001. godine knjižnica je uselila Dom kulture u prostor od 107 m² u kojem je smješten sav knjižni fond, dječji odjel, odjel za odrasle, čitaonica, zaštićen fond, sanitarni čvor, a formirana je i zavičajna zbirka.
U novom prostoru knjižnica je opremljena novom opremom i dobila je funkciju pokretača i organizatora kulturnih događanja što joj i pripada.
Na otvorenju knjižnice predstavnica Knjižnica grada Zagreba gospođa Anica Grošinić govorila je o našoj knjižnici kao o najljepšem prostoru takve vrste u Županiji, no taj prostor više ne zadovoljava sadašnje potrebe svojih korisnika (od predškolaca, osnovnoškolaca, srednjoškolaca, studenata do umirovljenika) te se planira njegova dogradnja i proširivanje.
Kao samostalna javna ustanova Knjižnica je osnovana 1. siječnja 2006. godine, a osnivač je Općina Marija Bistrica. Knjižnica je pravna osoba upisana u sudski registar ustanova i u upisnik knjižnica koji vodi Ministarstvo kulture. Upisana je na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Sadašnji knjižni fond iznosi oko 10.533 jedinice građe. Članovi knjižnice (440) svakodnevno mogu koristiti pet računala s pristupom Internetu, čitati dnevni i tjedni tisak, koristiti referentnu zbirku i posuditi neki od najnovijih bestselera. Od preseljenja do danas Općinska knjižnica i čitaonica je sudjelovala u svim kulturnim događanjima u mjestu, a organizirala je različite kulturne manifestacije i humanitarne akcije. Organizator je Recitala ljubavne poezije „Željka Boc” i suorganizator Recitala kajkavskog pjesništva „Josip Ozimec”.
Misija
Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica je kulturna ustanova čija je osnovna djelatnost nabava, čuvanje i davanje na korištenje knjižne i neknjižne građe. Ona služi zadovoljavanju kulturnih potreba stanovništva, poticanju cjeloživotnog obrazovanja, stručnog i znanstvenog rada, informiranja, odlučivanja i demokratizacije društva općenito. Osim toga, centar je za novu tehnologiju, edukaciju, savjetodavnu funkciju kako doći do potrebne informacije, te mjesno sastajalište koje nudi brojne sadržaje za djecu i odrasle. Knjižnica također sadrži obilje korisne literature za polaganje ispita, izradu seminara, diplomskih radova i sl. U ostvarivanju misije Knjižnica nastoji osigurati:
- Nabavljanje, obrađivanje, čuvanje i zaštitu knjižne i neknjižne građe.
- Stvaranje navika čitanja i odlaska u knjižnicu kod djece.
- Informatičko opismenjavanje kroz pružanje internet usluge, pretraživanje online kataloga i baza podataka na CD-ROMu.
- Programe i projekte za poticanje čitanja i pismenosti.
- Populariziranje knjižnične djelatnosti.
- Korištenje prostora Knjižnice i za druge potrebe lokalne zajednice.
- Otvorenost u vrijeme koje odgovara lokalnoj zajednici.
Vizija
Vizija Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica je svojim korisnicima osigurati brz i jednostavan pristup svim vrstama informacija na raznovrsnim medijima te svojom kvalitetom i ažurnošću unutar studijskog i znanstveno-istraživačkog procesa doprinositi stvaranju nove vrijednosti.